Covid perspektiva: Iv 12,8

Poštovani čitatelju, ovdje na početku ovog teksta moram ispraviti svoju pogrešku koja se bitno tiče brojeva koje dole u tekstu navodim. Greška je mala ali velika. Naime, krivo sam zaključio da se radi o dvije tisuće osamnaest milijardi dolara ukupnih troškova vezanih uz cjepivo protiv Covid-19. Točna brojka je dvije milijarde osamnaest miliona dolara. Ova činjenica, ipak, nipošto ne umanjuje sadržajni smisao teksta (kojemu su brojke trebale biti tek aditivni pojačivač okusa – da se tako izrazim) jer tekst želi reći da, kada nam je nešto bitno, onda tome posvetimo pažnju i, na kraju, novce. Činjenica da se pandemiji posvećuje toliko pažnje i na kraju novaca, govori da se radi o bitnoj i važnoj stvari – globalnoj stvari. S druge strane, kada je glad u svijetu u pitanju, i nadasve zaprepašćujući brojevi glađu uzrokovanih smrti, čini se da nam to gotovo uopće nije bitno. Kako bilo, ovaj tekst s ovim važnim uvodom, ću ostaviti na životu kao podsjetnik na moju vlastitu sramotu i nesmotrenost (sramota je posljedica nesmotrenosti). Ove brojke koje stoje u njemu NISU TOČNE – tj, ona brojka od 2.018 milijardi dolara koju sam naznačio i preuveličao. Ispričavam se zbog toga.

U trenutku u kojem pišem ovaj tekst, u svijetu je od 1.1.2021. do danas od gladi umrlo sedam milijuna sedamsto pedeset osam tisuća i devedeset četvero ljudi. Svake godine u svijetu umre oko devet milijuna ljudi od gladi – trećina njih su djeca. Svakih deset sekundi od gladi umre jedno dijete. Dok ste pročitali ovaj podatak, dvoje djece je umrlo jer nisu imali koru kruha ili kap vode. Evo, treće dijete je upravo umrlo od gladi od trenutka kada ste počeli čitati ovaj tekst. Na globalnoj razini oko osamsto dvadeset i dva milijuna ljudi pati zbog neishranjenosti. Gladni su ali još uvijek ne toliko da umru od gladi. Preživljavaju. Glad je najozbiljniji zdravstveno-javni problem 21. Stoljeća. Ili možda nije?

Kada pogledamo posljednje dvije godine bespoštednog rata protiv jednog virusa koji je na zadnje noge podigao čirav svijet, možemo samo zaključiti da je upravo taj virus najozbiljniji javno-zdravstveni problem koji se ikada u povijesti čovječanstva dogodio. I kako bismo opravdali ovu ozbiljnu kvalifikaciju, treba ukazati na činjenice i podatke koji govore sami za sebe. Mislim da bi primjereno bilo krenuti od izravne posljedice ovoga virusa, a to je narušeno zdravlje i smrtnost koju on (izravno ili neizravno, od ili sa Covidom) uzrokuje. Službena statistika kaže da je do danas (od ili s) preminulo pet miliona, šezdeset dvije tisuće i sto šest osoba, uz ukupno dvjesto pedeset miliona sedamsto petnaest tisuća i petsto dva potvrđena slučaja zaraze.

Ono što u svemu ovome ohrabruje odnosi se na činjenicu da je svijet promptno reagirao – političari su se ujedinili, angažirali najbolje znanstvenike i laboratorije, prikupili značajna sredstva kombinirajući donacije milijardera i sredstva poreznih obveznika, a sve kako bi se čim prije iznašao znanstveno adekvatan odgovor na ovu najveću ikada javno-zdravstvenu krizu globalnih razmjera. Kroz niti nepunu godinu dana svijet je mogao odahnuti. Cjepivo je razvijeno i stavljeno u upotrebu, globalno i pravedno raspoređeno.

Okvirna procjena WHO-a (objavljena u veljači ove godine) je da ukupni trošak cjepiva iznosi nešto malo više od dvije tisuće milijardi dolara kako bi cjepivo bilo dostupno 20% populacije u 92 dvije države. Dodajmo tome i trošak razvoja, distribucije i primjene treće doze cjepiva, tkz. booster doze, možemo zaključiti da ukupni troškovi značajno premašuju ove dvije tisuće milijardi dolara planiranih za ovu i sljedeću godinu (a možda i godinu iza, i godinu iza, i godinu iza…koliko god bude potrebno).

A sad da se kratko, prije nego krenem govoriti (pisati) ono što želim reći, vratit ću se kratko na ovaj sporedni problem gladi u svijetu.

Prema Svjetskom programu za hranu UN-ove Agencije za hranu i poljoprivredu, a u kontekstu UN-ovih Milenijskih razvojnih ciljeva koji su pak, sukladno Ciljevima održivog razvoja koji su usmjereni iskorjenjivanju gladi u svijetu, potrebno je malo više od dvjesto pedeset milijardi dolara godišnje kako bi se spriječila smrt kao posljedica gladi, ukupno osamsto milijuna ljudi na svijetu koji trenutno gladuju.

Mislim da bi bio dobro također postaviti ovdje samo ključne brojke, kako bismo stekli dojam i zadobili osjećaj kako to izgleda. Dakle, imamo najveću i najopasniju javno-zdravstvenu krizu ikada u povijesti čovječanstva koja u brojkama izgleda ovako:

Broj potvrđenih slučajeva: 250 750 502

Broj potvrđeni smrtnih slučajeva ukupno: 5 062 106

Ukupni trošak cjepiva za 20% populacije u 94 države: 2 018 000 549 142 dolara

S druge strane imamo „nebitan“ problem gladi u svijetu koji u brojkama izgleda ovako:

Broj potvrđenih slučajeva: 822 000 000

Broj potvrđenih smrtnih slučajeva godišnje: cca 9 000 000 od čega cca 3 000 000 djece

Broj potvrđenih smrtnih slučajeva ove godine: 7 758 094

Potrebno da se spriječi smrt od gladi u svijetu: 250 000 000 000 dolara po godini

Ovdje moram staviti malu ogradu od ovih brojeva jer nemam potpuno točan broj kada je u pitanju smrtnost uzrokovana gladi u svijetu, nego samo procjene relevantnih izvora poput UN-a i drugih međunarodnih civilnih i humanitarnih organizacija. Ono što, pak, iz ovih brojeva proizlazi, jest činjenica da bi se mogla, kada Covid kriza ne bi bila tako strašna i opasna, istrijebiti glad u svijetu, barem sljedećih osam godina kada bi se ova skupljena sredstva koja trebamo zahvaliti filantropima milijarderima i svim poreznim obveznicima (u iznosu većem od dvije tisuće milijardi), a koja su namijenjena borbi protiv Covida – cjepivom kojega su razvile drage nam i transparentne multinacionalne farmaceutske kompanije – bila usmjerena tako nebitnoj stvari poput borbe protiv gladi u svijetu.

Na kraju još samo lokal-patriotski kontekst. Proračun RH iznosi oko sto pedeset osam milijardi kuna (158 000 000 000) u rashodima i oko sto trideset milijardi (130 000 000 000 ) kuna u prihodima. Ovdje treba naglasiti da je trošak Covid krize do sada (referiram se na vijest iz 3.10.2021.) ukupno više od četrdeset milijardi kuna (40 000 000 000).

Budući je sam uvod u ono što želim reći ispao i duži nego što sam planirao, a vjerujem da ima tu moć da govori sam za sebe, ovdje ću se samo kratko osvrnuti na ove brojke i reći ono što želim. A to što želim reći nije moje, niti je ništa novo što bi bilo nama nepoznato. Mislim da smo u kontekstu ove Covid krize zaboravili na ovaj kratki i jezgroviti tekst naveden u naslovu ovoga teksta u kojem stoji da ćemo „siromahe imati svagda sa sobom“. Tako da je meni sasvim logična ova borba protiv najopasnije ugroze i javno-zdravstvenoga problema koji globalno prijeti našoj globalnoj obitelji.  Moramo osigurati novu „turu“ siromaha koji će uvijek biti tu kraj nas. Iz ove perspektive mi se čini sasvim neprimjereno naše zgražanje nad potonućem demokratskog standarda, umanjenjem osobnih sloboda i implicitnom i neizravnom prisilom koja ne dodiruje egzistencijalnu strukturu čovjeka kao osobe nego „igra“ na pretpostavljeni komfor i navike koje nas kontinuirano udaljuju od onih koje ćemo stalno imati uza sebe. Na kraju, valjda nismo zaboravili kome ovaj svijet, svijet u kojem su vrijednost moć, utjecaj i dominacija, pripada, tko je njegov Knez? Horizontalizacija Kraljevstva (u kojem nema mjesta za Kneza ni knezove) velika je obmana i zamka u koju učestalo upadamo inspirirani vlastitim glupostima i sljepilom, jer uporno ponavljamo da vidimo.